Ostale Novosti
Frederic Omar Kanoute - Život uspješnog sportiste muslimana PDF Ispis E-mail
Srijeda, 08 Februar 2012 13:31
Kanouté nije običan nogometaš: donirao je veliku sumu novca za džamiju, skuplja novac za djecu, i ima jasan stav o sukobima na Bliskom Istoku. Počeo je profesionalnu karijeru u Olympiqueu Lyonu 1997., a kasnije je igrao za West Ham United gdje je sa Joeom Coleom i Franckom Lampardom činio okosnicu talentovane generacije "čekićara". Kada je West Ham nakon nevjerovatno loše sezone 2003. godine ispao iz Premier lige, Kanouté je prešao u Tottenham Hotspura, da bi dvije godine kasnije obukao dres Seville. Iako je mogao da bira za koju državu će da nastupa, Francusku ili Mali, Kanute se odlučio za domovinu svojih predaka, prije svega zbog zagarantovanog mjesta u prvom timu. Iako je rođen i odrastao u Lyonu, Francuska, njegovi korijeni su u siromašnoj zapadnoafričkoj naciji Malija, gdje svako deveto dijete umre prije nego navrši 5 godina, i gdje 64% stanovništva živi ispod granice siromaštva, i gdje je prosječni životni vijek 48. godina. Iako je izabran za tim Francuske ispod 21 godine, on se odlučio 2004. godine da igra za domovinu svoga oca- Mali. Od tada, igrao je dva puta u Afričkom kupu. Mali je njegovom zaslugom bio 4 na takmičenju, a Kanouté je bio top-strijelac. Za najboljeg afričkog nogometaša proglašen je 2007. godine i tom prilikom je izjavio: "Posvećujem ovu nagradu svojoj porodici i narodu Malija. Vjerujem da sport može pomoći u razvoju Afrike." Ako ništa, on je jedan od onih sportista koji aktivno pokušavaju da se to i ostvari.

Djelom za Palestinu

Početkom januara ove godine dok je njegov tim u španskom kupu Copa del Rey igrao protiv Deportivo La Coruna i dok su se dvije ekipe borile za loptu na terenu, kiša bombi i metaka zasipala je Pojas Gaze. Frédéric Omar Kanouté dao je odlučujući gol za svoju ekipu. Tog dana je osim dobre igre pokazao znatno više, osjetio se primoranim da uradi nešto i za Palestinu, da skrene pažnju javnosti na ono što se dešava. Zavrnuo je svoju majicu na kojoj je bilo ispisano Palestina na 4 svjetska jezika. Atmosfera na stadionu Ramón Sánchez Pizjuán pokazala je da su posjetitelji bili nesigurni kako da reaguju na tihu demonstraciju Kanoutéa. Međutim, sudija je dobro znao i pokazao mu je žuti karton. Sljedećeg dana Španski nogometni savez kaznio ga je sa 3.000 eura. Političke izjave bilo kojeg oblika su zabranjene na terenu. FIFA je bila jasna da slogani, političke, vjerske i lične izjave na odjeći igrača nisu dobrodošle, a da podgrijana atmosfera nogometnog stadiona nije pravo mjesto upuštanja u društvene sporove. Kanouté je bio svjestan FIFA-ine zabrane i pogleda, ali on je otišao korak dalje i ipak izjavio: "Osjećao sam da to moram uraditi. Svako se treba osjećati odgovornim kada je takva nepravda u pitanju", pojasnivši svoju tihu demonstraciju koja je burno odjeknula. Kanute je napravio malu žrtvu poredeći sa onim što su Palestinci pretrpljeli. Naišao je i na podršku i osudu javnosti. Kada je Kaka to radio, podizao svoj dres nakon pogotka i na kojem se nalazila tzv. slika Isusa i kršćanski slogani, on nikada nije bio ni prekoren niti kažnjen.

Dobrotvorni rad

To nije prvi put da je Kanouté pokazao da profesionalni nogometaši nisu samo konformistički glupani. Kada je Seville prije dvije godine najavila da će jedna kladioničarska kompanija sponzorirati klub, Kanouté je odbio da nosi dres. Stavio im je jasno do znanja da islam zabranjuje kockanje. José María del Nido, predsjednik kluba, bio je više nego iznenađen, ali je cijenio njegovu odluku tako da je Kanouté jedno vrijeme nosio dres bez ikakvih obilježja dok nije postignut dogovor s kompanijom da će uplatiti izvjesnu sumu novca islamskom dobrotvornom društvu. Ovo rješenje, koje je bilo, naravno, Kanoutéova ideja, nije bio slučajno odabrani kompromis: on je već nekoliko godina ranije pokrenuo projekat prikupljanja novca za društvene projekte. Još 2006. osnovao je "Development Trust", organizaciju koja nastoji ne samo izgraditi škole, već cijelo selo za oko 100 siročadi u Maliju. "Hodajući ulicama Bamakoa, vidio sam koliko su djeca očajna. Želio sam da im pomognem. Imao sam tu ideju već dugo vremena, želio sam da se bavim dobrotvornim radom i da to bude u Maliju. Uz pomoć prijatelja, odlučio sam da osnujem udruženje i već sada dobro radimo. Inšallah, osnovat ćemo selo za siročad. Kupili smo zemlju i sada pregovaramo sa arhitektom kako bi građenje otpočelo." Kanouté je bio iznenađen nivoom interesovanja nogometaša Seville za ovu dobrotvornu organizaciju, kao i sa iznosom prikupljenih sredstava. "Razgovarao sam sa ljudima i oni su bili zainteresovani i spremi na pomognu. Ipak, potrebno nam je više fondova jer je ovo veliki projekat. Vjerujem u njega i znam da je moguć."

Uz pomoć kluba Seville i UNICEF-a Kanouté je organizirao dobrotvornu nogometnu utakmicu 2008. godine, gdje je cjelokupna zarada utrošena na potrebe afričke djece. Njegov dobrotvorni rad nije samo usmjeren na Afriku. 2007. godine je platio 510.860 eura kupiviši džamiju u blizini Seville, spriječivši na taj način da bude zatvorena. Kanouté je na taj način u ime Allaha poklonio svu svoju godišnju platu kako muslimani iz Seville ne bi ostali bez džamije. Džamija u privatnom vlasništvu bila je na prodaju jer je ugovor za zakup istekao. Španski muslimani su izrazili svoju zahvalnost Kanoutéu.

Islam u njegovom životu

Svojim islamskim počecima vrlo rijetko priča, mada kaže da je oduvijek bio religiozan, ali da su na njega najviše utjecala muslimanska djeca iz komšiluka i da bi sa njima često ostajao do 4 sata izjutra pričajući o islamu. Islamu se vratio kad je imao 20 godina. I na pitanja o svom namazu najčešće odgovara da kada pronađe mirno mjesto, tu i klanja; pa čak i u svlačionici. "Ponekad me moje kolege iz tima i gledaju dok klanjam. Oni razumiju i poštuju, i radoznali su, a naročito u vrijeme ramazana. Pitaju se zbog čega ne jedem, i imaju jako puno pitanja." On je izjavio da su na njega najviše utjecali Nelson Mandela, Martin Luther King i Malcom X, opisujući američkog muslimanskog vođu kao očaravajućeg. "Ovo je jedna od najljepših priča o islamu, o nekome ko je došao iz siromašne sredine s pričama o robovanju. Sasvim je normalno za njega da reaguje na nasilje bijelaca nakon toga što mu je otac ubijen. Islam ga je spasio. Na početku, ekstremizam je izrastao iz njegove slabosti. Kad je želio da spozna pravi islam, stavio je granicu između sebe i svoje bivše grupe ekstemista. Otišao je u Meku da nauči o ovoj divnoj vjeri, zbog toga je se i oslobodio.“ Tokom 2007. godine fanovi nogometnog tima Barselone su se pitali da li njihovi omiljeni igrači Yaya Toure, Eric Abidal i Lilian Thuram poste ili ne. U to vrijeme su španski dnevni listovi izazivali senzaciju naslovima o postu mjeseca ramazana na španskim terenima.

Nogometaši muslimani su bili u pravoj dilemi nakon što su klupski doktori zabranili u javnim izjavama navedenom triu post tokom dana u kojima imaju utakmice. Tada je i uprava Real Madrida bila neumoljiva kako bi dopustila svom osloncu ekipe Mamadou Diari da posti tokom ramazana. U to vrijeme je i Kanouté stao u odbranu naglasivši da oni koji poznaju islam razumiju da post osnažuje, a da ni u kom slučaju ne oslabljuje. On je također izjavio da je vrijedan zbog toga što je musliman. U jednom intervijuu za magazin Don Balón priznao je da je pretrpljavao rasne uvrede od drugih igrača španske lige i to po pitanju boje kože i vjere. Igrač iz Malija je izjavio da se osjećao kao stranac u Francuskoj zbog boje kože i prokomentarisao da ljudi ne bi trebali generalizovati sve muslimane, primjećujući da se u Španiji svi baskijci ne smatraju istim. Dok je igrao u Engleskoj za West Ham i Tottenham igrači su vrijeđali jedni druge, ali nikada po pitanju boje kože ili vjere, i nikada nije osjetio bilo kakav rasizam u Velikoj Britaniji.

"Ne razmišljam o tome kako me ljudi vide, samo sam prirodan i to je moj način. Islam mi je pomogao u tome, tako da je to nešto sasvim normalno. Islam je put koji vas čini normalnim, mirnim, pomaže vam da mislite o mjestu u kojem živite, da volite svoje susjede i ljude koji žive s vama. Potpuno mi je strano kad čujem o  problemima s terorizmom jer je to potpuno kontradiktorno onome što znam o islamu. Ali to je tako u svakoj religiji. Ne trebamo se toliko fokusirati na islam jer se takve stvari dešavaju također i u kršćanstvu i judaizmu." Vjera mu je oduvijek značila puno kao i njegovoj ženi Fatimi i djeci Ibrahimu i Iman. "Znam da sam sretan u ovom životu. I zahvaljujem Allahu na tome."

(IslamBosna.ba)
Ažurirano Srijeda, 08 Februar 2012 13:45
 
Demografska slika Turske za 2011: preko 74 miliona PDF Ispis E-mail
Srijeda, 08 Februar 2012 13:26
Populacija u 2011. godini u Turskoj je porasla na 74 miliona 724 hiljade i 269 stanovnika. Turski institut za statistiku je objavio rezultate dobivene na osnovu sistema registracije populacije prema adresi stanovanja. U izvještaju se navodi, da je u odnosu na 2010. godinu populacija u Turskoj u 2011. godini porasla za 1 100 281 stanovnika. Populacija trenutno broji 74.724. 269 stanovnika, a stopa prirasta stanovništva iznosila je 1,35 posto. Turska je popis stanovništva zamjenila sistemo registra adresa stanovanja Prema ovim rezultatima, 18,2 posto populacije je nastanjeno u Istanbulu, a ostatak živi u gradovima i centrima pojedinih distrikta. Nadalje, polovinu populacije čine osobe mlađe od 29 godina. (akos.ba)
Ažurirano Srijeda, 08 Februar 2012 13:29
 
Sarajevo i BiH prije 28 godina kao u bajci PDF Ispis E-mail
Srijeda, 08 Februar 2012 13:17
Prošlo je 28 godina od dana kada je Sarajevo bilo organizator jednog od najvećih svjetskih sportskih događaja – XIV Zimskih olimpijskih igara. Mnogi se prisjećaju euforije u kojoj je živjela tadašnja Jugoslavija, mnogi i danas prepričavaju te dane s ponosom i uvijek posebnim emocijama. Kada je Sanda Dubravčić zapalila olimpijski plamen, a tadašnji gradonačelnik Sarajeva Uglješa Uzelac zamahnuo olimpijskom zastavom na Koševu – svi smo bili sretni. Glavni grad naše zemlje organizaciju zimske olimpijade dobio je u konkurenciji s japanskim Sapporom i zajedničkom kandidaturom švedskih gradova Falun i Göteborg. Glavni motiv bila je želja da se Igre, kao simbol svjetskog mira i bratstva među ljudima, održe u gradu koji je do tada obično bio vezan za početak prvog svjetskog rata. Mnogi naglašavaju da je za vlasti Jugoslavije sarajevska Olimpijada bila odlična prilika da nekadašnju državu svijetu predstave u najboljem mogućem svjetlu.

Volimo Jureka više od bureka

U organizacij su utrošena ogromna finansijska sredstva. Sagrađen je veliki broj impozantnih građevina i ostale infrastrukture. Recimo, u gradu na Miljacki izgrađena su i neka nova naselja. U tome su vlasti imale podršku građana Sarajeva, a već prije samog održavanja zimske igre su dovele do povećanja interesa za zimske sportove, koje su do tada gotovo bile nepoznate u Sarajevu. Zimske igre su među sudionicima i gledateljima ostale u lijepom sjećanju. Navijači tadašnje Jugoslavije omiljen je bio slovenski skijaš Jure Franko koji je osvojio srebrenu medalju u veleslalomu (prvu medalju koju će Jugoslavija dobiti na zimskim olimpijadama). U to vrijeme nastala je čuvena navijačka pjesma – “Volimo Jureka više od bureka”. No, prema ocjenama brojnih stručnjaka najveće zvijezde sarajevske Olimpijade bili su takmičari u umjetničkom klizanju.

Hokejaške utakmice izazvale veliku pozornost

Najupečatljiviji dojam ostavio je britanski par Jayne Torvill i Christopher Dean koji su osvojili zlatnu medalju u plesu. Na Igrama je zlatnu medalju dobila i istočnonjemačka klizačica Katarina Witt koju je upravo sarajevska olimpijada učinila jednom od najvećih sportskih ikona kraja 20. vijeka. Također, interesantno je bilo i na hokejaškim utakmicama koje su privlačile veliku pozornost gledatelja. Inače, zimske olimpijske igre održane 1984. godine često se smatraju najblistavijim trenutkom u historiji Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Sama organizacija koštala je 142,6 miliona dolara, a polovina prihoda bila je ostvarena od prodaje prava na televizijski prenos. Ukupno je prodato 250.000 ulaznica, a samo u inostranstvu 200.000, dok su TV prenos sarajevske “bijele olimpijade” pratile dvije milijarde ljudi. Učestvovalo je 1.272 sportista iz 49 zemalja, a sa ZOI je izvještavalo preko 4.500 novinara. Najuspješnije države bile su tadašnja Istočna Njemačka (9 zlatnih, 9 srebrenih i 6 bronzanih medalja) i nekadašnji SSSR ( 6 zlatnih, 10 srebernih i 9 bronzanih medalja). Igre su trajale od 8. do 19. februara i sve je bilo kao u bajci.

Pamtit će se to još dugo,dugo… (sarajevo-x.com)
Ažurirano Srijeda, 08 Februar 2012 13:22
 
Zdravlje: Nekoliko savjeta za hladne dane PDF Ispis E-mail
Ponedjeljak, 06 Februar 2012 11:35
Što nositi da vam ove zime bude toplo, kako izbjeći infekcije, ublažiti potištenost... i koji su najbolji zimski napitci ??

Cink


Pripremite se za zimu odabirom zdravih namirnica. Među ostalim, onih koje osiguravaju dovoljan unos cinka, poput ribe, nemasnog mesa i cjelovitih žitarica. Osobe koje u organizam ne unose dovoljno cinka često obolijevaju od infekcija dišnih organa, a istraživanje japanskih znanstvenika pokazalo je da uzimanje 7 mg cinka na dan kod žena smanjuje osjećaj potištenosti. A upravo su infekcije i osjećaj potištenosti učestale pojave najhladnijeg godišnjeg doba.

Vuna

Iako je natpis na etiketi 100 posto pamuk dobrodošao, zimi nas ovaj materijal neće ugrijati. Naime, za osjećaj topline odjeća koju nosimo treba biti slojevita i ne preuska, otporna na vlagu i po mogućnosti od vune, polipropilena ili svile jer ti materijali zadržavaju više topline u unutarnjim slojevima od pamuka.

Topli zimski napitci

Ovdje je osobito cijenjen i zeleni čaj koji čisti tijelo od otrova, smanjuje bolove kod problema sa želucem i crijevima, smanjuje masnoću u krvi, dobar je za srce, krvne žile i krvni tlak, djeluje protiv upala, pospješuje krvotok i regeneraciju kože, povećava mentalnu i tjelesnu aktivnost te djeluje protiv depresije. Mlijeko i kakao također također ima svoje blagodati tokom zime. Mlijeko sadrži tvari koje se uslijed metaboličkih izmjena u organizmu pretvaraju u serotonin koji pospješuje dobro raspoloženje, a osim toga sadrži kalcij, magnezij i kalij, koji održavaju niži tlak. Topli napitak od mlijeka i kakaa grije tijelo i time izaziva osjećaj ugode, a sam kakao snižava krvni tlak, čuva krvne žile i srce.

Tamjan

Miris tamjana aktivira kanale u mozgu povezane s osjećajem topline. Obavijte njime dom uz pomoć mirisnih štapića, svijeća ili eteričnih ulja. Osim tamjana, zimi su dobrodošli i teži mirisi poput jantara ili mistične mandragore, čija se aroma opisuje kao miris čistog zraka u šumi i tople zemlje.
Ažurirano Ponedjeljak, 06 Februar 2012 11:41
 
Javna rasprava o amandmanima na Ustav IZ-e u BiH PDF Ispis E-mail
Subota, 04 Februar 2012 07:26
Ustavna komisija Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini pripremila je konačni prijedlog Nacrta amandmana na Ustav Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.  Nacrt amandmana na Ustav islamske zajednice bit će dostavljen organima i ustanovama, dostupan je na web stranici Rijaseta www.rijaset.ba i bit će objavljen u IIN Preporod. Javna rasprava o 39 ponuđenih amandmana trajat će 30 dana počevši od 05. februara do 05. marta 2012. godine. U javnoj raspravi mogu učestvovati svi pripadnici Islamske zajednice, svi organi i ustanove Islamske zajednice.

Ustavna komisija će uzeti u obzir samo one prijedloge s javne rasprave koji se budu odnosili na Nacrt amandmana utvrđen od strane Komisije. Nakon provedene javne rasprave, Ustavna komisija utvrdit će konačan prijedlog akta o promjeni Ustava i dostaviti ga Saboru Islamske zajednice na usvajanje, ističe se u odluci koju potpisuje predsjednik Ustavne komisije Jusuf Zahiragić. Više o ovoj temi, kao i materijale za istu, možete pronaći na stranici Rijaseta.
Ažurirano Subota, 04 Februar 2012 07:28
 
  • «
  •  Početak 
  •  « 
  •  1 
  •  2 
  •  3 
  •  4 
  •  5 
  •  6 
  •  7 
  •  8 
  •  9 
  •  10 
  •  » 
  •  Kraj 
  • »


Stranica 1 od 147